Početna stranica
..:: Utorak, 28.03.2017 ::..
Odaberite kategoriju
NovostiPretraga novostiArhiva novostiUvodDemografski podaci City HistoryNatural ResourcesHow to come?Google Translate HistorijatKulturno-historijski spomeniciZnameniti Fojničani Susreti Zija DizdarevićFojničko ljetoMemorijal Kenan Memija Prirodni resursiLokalni ekološki akcioni plan TurizamKako doći u Fojnicu?Karta općineMapa grada Obrazovni sistemZdravstvoRRC ReumalInfrastrukturaPrivredaPoljoprivredaInvestirajte u FojnicuHotel "Nature"Aquapark FojnicaTRC "Kraljica Katarina"Žičara - Gondole Općina FojnicaBiro za zapošljavanje RedakcijaMapa sajtaServisne informacijeInternet pristup Foto galerijaFotografije na Google Earth (KML)Panoramio mapa (ukoliko nemate Google Earth)Video snimciKnjiga gostijuForumFojnica chatE-razgledniceAdresarDirektorij linkovaVremenska prognozaWebmailRSS
Pretraga

Fojnica.ba
Google
Pretraga novosti
Forum
(www.fojnica.ba/forum)

Fojnica chat
Zadnje objavljeno
Servisne informacije
Vremenska prognoza Stanje na putevima Auto karta Evrope
Vrijeme u Fojnici
 
Prirodni resursi

 For short version in English click here
LEAP - Lokalni Ekološki Akcioni Plan
Fotografije fojničke prirode

Vodni resursi

Prostor Općine Fojnica ima razvijenu riječnu mrežu koja gotovo cjelokupno (preko 90% površine općine) pripada neposrednom slivnom području Fojničke rijeke. Samo krajnji sjeverni dijelovi općine koji hidrografski gravitiraju toku Kozice pripadaju slivu rijeke Lašve. U odnosu na geološku građu terena i preovladavajuće fizičkogeografske uvjete prostor Općine Fojnica ima površinski tip riječne mreže sa gotovo neznatnim udjelom podzemnog oticanja. Ukupan broj vodotoka koji obrazuje cjelokupnu površinsku riječnu mrežu iznosi 820, dok ukupna dužina svih tokova, određena planimetrisanjem dužina vodotoka sa topografskih karta razmjere 1 : 25000 iznosi 600,62 km.

Okosnicu cjelokupne riječne mreže čini Fojnička rijeka, sa pritokom Željeznicom. Ukupan broj stalnih vodotoka na cijeloj teritoriji općine iznosi 211, koji ostvaruju ukupnu dužinu od 354,22 km ili oko 59 % od dužine cjelokupne riječne mreže. Broj periodičnih tokova (ili sušica i suhaja) na području općine iznosi 609 što je oko 74 % od ukupnog navedenog broja vodotoka. Njihova ukupna dužina iznosi 246,34 km ili 41 % od cjelokupne dužinske sume vodotoka cijele općine. Osim navedenih tipova vodotoka na teritoriji općine je identificirano nekoliko vodotoka koji imaju karakter ponornica. Oni su vezani za krška područja, posebno u širem prostoru Uketovca i Orlovače. Na bazi iznesenih činjenica se može konstatirati da dominantnu ulogu u površinskoj riječnoj mreži, bez obzira na njihov manji broj, imaju vodotoci koji imaju stalni režim vodosnadbijevanja. Prosječni godišnji vodostaj na Fojničkoj rijeci iznosi 99,1 cm. U godišnjem hodu srednjih vodostaja mogu se izdvojiti dva karakteristična vremenska intervala unutar kojih su evidentni visoki odnosno sniženi vodostaji. Period visokih vodostaja pada u vremenskom intervalu od februara do maja, sa prosjekom od 119,1 cm, sa maksimumom u aprilu – 130,5 cm. Sniženi vodostaji su registrovani u periodu juni – oktobar sa periodskim od 80,3 cm. Minimum vodostaja nastupa u augustu kada iznosi svega 70,3 cm. Prosječni godišnji srednji proticaj iznosi 18,2 m-3 sec-1. U godišnjem hodu ovog tipa proticaja se mogu izdvojiti dva karakteristična perioda. Period povišenih vodostaja je vremenski pozicioniran na januar – maj tokom kojeg prosjek iznosi 26,9 18,2 m-3 sec-1 sa maksimom u februaru – 30,1 m-3 sec-1 i aprilu – 33,6 m-3 sec-1. Preostali (duži) dio godine se karakteriše vrijednostima ispod godišnjeg prosjeka. Periodski srednjak iznosi 11,9 m-3 sec-1, sa minimalnim proticajima tokom augusta – 9,3 m-3 sec-1, septembra – 10,3 m-3 sec-1 i oktobra – 8,9 m-3 sec-1.

Navedene činjenice o bogatstvu vodom općine najbolji je reprezent značaja ovog prirodnog potencijala i mogućnosti njegove upotrebe u održive razvojne projekte. S tim u vezi neophodno je očuvati sadašnji i u narednom petogodišnjem periodu nastojati poboljšati kvalitet vode.

Zemljište

Najznačajniji tip tla je distrični kambisol koji zauzima najveće površine i pokazuje najveću heterogenost u svojim svojstvima (Vukorep, 1979).

Pojedini tipovi tla su isključivo uvjetovani reljefom, kao što su to rankeri ili luvisoli na kiselim silikatnim stijenama. Od planinskih tipova tla, pored raznih skeletnih, netipskih tala, po stijenama, kamenjarima, točilima, morenama, zatim tala koja su zadržala boju podloge (litohromatska tla) potebno je istaći vrlo rasprostranjene planinske crnice, tipska tla planinskog pojasa. U ovisnosti od podloge planinske crnice se dijele na karbonatne i beskarbonatne. Kisele crnice mogu nastati i na karbonatnoj podlozi, na mjestima na kojima nije osigurano naknadno snabdijevanje karbonatima. Crna boja potječe od humusa koji se tamo nagomilava, jer nema povoljnih uslova za mikrobiološko razaranje organske materije. Ovaj proces nagomilavanja humusnih materija javlja se već na apsolutnoj visini od 1000 m, a tipično je razvijen u onom dijelu planinske zone koja prima više padavina.

Tla na silikatnim supstratima - Tresetno tlo - Osnovna karakteristika ovog tipa tla je bogatstvo organskom materijom, kisela reakcija, i bogatstvo hranjivim materijama. Tresetna tla se razvijaju na vrlo vlažnim staništima sa prilično stabilnim nivoom podzemne vode.

Dubina je do 15 cm, a pH vrijednost varira između 3.4 i 6.6. Sadržina humusa u % apsolutno suhog tla varira između 4.5 i 30.3. Sadržaj fiziološki aktivnog P2O5 se kreće između 0.5 i 29.0, a K2O5 između 6.3 i 38.5 mg/100 g tla.

Šume i drvna masa

Vrlo preciznom GIS analizom šumskih površina na općinskoj teritoriji sa topografskih karata R = 1 : 25000 dobijeni su podaci o njihovoj prostornoj rasprostranjenosti. Na ovaj način dobivene površine pod šumom zauzimaju oko 22161 ha ili oko 73,9 % od ukupne površine općine. Prema procjenama iz prostornog plana ukupne zalihe drvne mase iznose oko cca 4876000 m3, koje su relativno dobrog fitocenološkog kvaliteta. Konkretnije, dominantne fitocenološke zajednice čine šume bukve i jele sa smrčom (Piceo - Abieti - Fagetum) koje zauzimaju oko 13033,7 ha ili 58,8 % od ukupnih šumskih površina.

U ukupnom površinskom rasprostranjenju na drugom mjestu dolaze Sume bukve Fagetum montanum) sa 4587,6 ha ili 20,7 %. Sume kitnjaka (Quercetum petraeae montanum) zauzimaju oko 3180,7 ili 14,4 %, dok Sume bukve i jele (Abieti - Fagetum) zauzimaju 772,9 ili 3,5 %. Najmanje površinsko učešće imaju Subalpinske sume smrce (Piceetum subalpinium) sa fitocenozama stijena i sipara koje se rasprostiru na 331,1 ili 1,5 %, Subalpinske sume bukve (Fagetum subalpinium) sa fitocenozama stijena i sipara na 135,8 ili 0,6 % i Sume kitnjaka i obicnog graba (Querco - Carpinetum) na 119,289 ili 0,4 %. Na osnovu istaknutih podataka moglo bi se zaključiti da je šumsko bogatstvo primarni potencijal i vodeći faktor u ukupnom privrednom razvoju općine.

Međutim neracionalnom i neplanskom sječom od strane fojničke šumarije koja je do sada gazdovala općinskim šumama i ilegalnom privatnom sječom s jedne strane i gotovo beznačajnim procentom pošumljavanja i obnove s druge strane došlo je do relativno brzog iscrpljivanja šumskih potencijala. Egzaktan dokaz navedene konstatacije dobiven je analizom satelitskih snimaka IRS – 1D, 5,6 m, IRC, 1998, za prostor općine na kojem je vidljivo recentno stanje šumskih površina. Prema ovim analizama šumski fond je manjen za oko 35 % od gore navedenih vrijednosti.

Minerali i rude

Na području Općine se nalazi veliki broj lokaliteta sa mineralnim sirovinama.

Najčešće su pojave magnetita, limonita i hametita sa mineralizacijom Mn, Cu2, Bi i Au. Česte su pojave i ležišta barita i gipsa. Na Čemernici se nalaze ležišta olovo-cinkane i cinabaritne rude (karta 12.). Gvozdeno-manganske rude se mogu genetski podijeliti na kontaktno-metasomotski, submarinsko-eshalacioni, hidrotermalni i sedimentni tip oruđenja. Kontaktno-metasomatska ležišta su nastala u zoni gabrodioritskih intruzija i krečnjaka na Tovarnici, kod Ustirame i Kaćuna. Submarinsko-eshalacioni tip oruđenja vezan je za srednjetrijasku vulkanogeno-sedimentnu formaciju. To su hematitno-manganske i limonitnomanganske rude. Ovom tipu pripadaju pojave kod Bukve, na Kleku, kod Gornjih Višljana, Ilijine Grude i Ugošća. Hidrotermalna ležišta se sastoje od limonita sa malim sadržajem mangana. Zapadno od Dusine nalazi se sedimentno ležište hematitno-piritnih ruda Šarman sa malim procentom mangana. Sedimentne manganske mineralizacije su registrovane i kod Lovna. Ležište Tovarnice, Korita, Kamenica i Šarman imaju manje od 1% mangana, te pripadaju niskomanganskim rudama gvožđa. Pojave barita su koncentrisane oko Dusine, na planini Pogorelici. Hidrotermalni barit je najčešće nastao metasomotozom dolomita.

U kvarcporfirima i kvarcno-sericitskim škriljcima javlja se mezo-epitermalni barit.

Jugoistočno od Dusine je ležište Zlatarica, a manje pojave su u Sabeljnim Pećinama, Grićima, Smrdivodama i Slatini. Teren obiluje lokalitetima živinih oruđenja, praćenih antimonskim i arsenskim mineralizacijama. To jehidrotermalni tip, lociran u paleozojskim škriljcima, metakvarcporfirima i gornjopermskim pješčarima sa sočivima dolomitičnih krečnjaka, u obliku žica u pukotinama vezanim za veće razlome. Živina oruđenja su nastala promjenama vezanim za riolitsku magmu. Glavne pojave su: Čemernica, Mačkara, Mračaj, Crče, Kulentaš, Valice, Borova Ravan, Đamuš, Hasli Brdo, i Slatina. Hidrotermalna olovo-cinkana oruđenja se javljaju u zajednici sa živinim rudama u kompleksnom ležištu Čemernica. Zapadno od Tovarnice, kod Bukove Ravni, anizijski krečnjaci nose nešto galenita, sfalerita i cerusita. Zlatonosni pijesak je pronađen u rijekama Želejznica i Dragača, koje su ispirali i eksploatisali još Rimljani (od I do V stoljeća).

Ljekovito bilje

Na području Općine Fojnica može se naći mnogobrojno ljekovito bilje, između ostalog, brusnica (crvena borovnica), majčina dušica (čubra), cvijet gloga, divlja menta, srijemoš (divlji bijeli luk). Od šumskog voća najprisutnije su borovnice, maline, kupine i šumske jagode. Područje je bogato i jestivim gljivama, naročito vrganjom i lisičarkom.

Termalne vode

Termalna voda na području Fojnice se svrstava u red slabo mineralnih hidrokarbonatno – sulfatno – kalcijsko - natrijskih voda. Izdašnost bušotina je 60 litara/sekundi uz mogućnost novih bušotina. Djelotvorna je u liječenju svih oblika reumatizma, bolesti kostiju i mišića, bolesti perifernog nervnog sistema i sl. Utvrđeno je prisustvo radioativnosti, te rijetkih mikroelemenata u vodi. Temperatura vode zavisno od bušotine kreće se od 18 – 30 C.

Koncesiju na postojeća izvorišta, kao i istraživačka prava, posjeduje Centar za medicinsku rehabilitaciju Fojnica.