Nova verzija sajta
Mirjana obnavlja vodenicu staru oko 300 godina
Hazim Čukle - Utorak, 31.05.2011, 11:35
Pročitano 191 puta
Klikni za više fotografijaVodenica porodice Barbić
Na području općine Fojnica je nekada bio veliki broj vodenica koje su građene na potocima i rijekama i u kojima se mljelo žito. Danas ih je veoma mali broj a jedna od vodenica koja prkosi vremenu je vodenica u Šitovu Polju u Fojnici koja se nalazi na desnoj obali rijeke Fojnice osam kilometara nizvodno od Fojnice. To je vodenica koju sada restaurira i obnavlja umirovljenica Mirjana Barbić i njena kćerka Brankica Barbić Vuković koja je peta nasljednica u porodici Barbić i vlasnica ove vodenice. Bili smo u posjeti Mirjani Barbić koja brine o obnovi ove stare vodenice. Samo što smo pošli preko trošnog mosta preko rijeke Fojnice do te vodenice u Šćitovu Polju Mirjana zove na kafu i domaći sok koji je sama spravljala. Sa njom je i majstor Husein Juhić koji radi na obnovi vodenice a tu su i novinarke TV Kiss iz Kiseljaka.

Mirjana za Fojnica online priča: "Ovdje je postojala vodenica kojoj je vlasnik bio moj pra pra svekar Marko Barbić, zatim nasljednik Mato Barbić, pa Ivo Barbić, Mirko i moj kćerka Branka Barbić Vuković, poslije saobraćajne nesreće je ona sada bolesna i preporučeno joj je da bude u prirodi i tako je postala vlasnica vodenice. Moja bratićna studentica Sandra Biletić koja radi na slaganju arhivske građe u muzeju Franjevačkog samostana u Fojnici mi je predložila da pokrenem traženje izvora od kad postoji ta vodenica. Došla sam do podatka iz Arhiva BiH da je Marko Barbić daleke 1909. godine tražio od Zemaljske Vlade u Sarajevu odobrenje za obnovu mlina vodenice. Ovaj mlin je zasigurno najstariji na ovim prostorima i šire kad se obnavljo prije 102 godine a predpostavlja se da je star oko 300 godina. Uvršten je kao kulturna baština. Sa kćerkom Brankicom ga mislim potpuno autentično obnoviti kako bi se tu proizvodila zdrava ekološka hrana. U proteklom ratu je mlin bio devastiran i odnešena su kamena kola za mljevenje, kako sam čula naredio neki zapovjednik da se odnesu u neku vodenicu kako bi mljeli žito za potrebe vojske ABiH.

Sreća je pa sam pronašla rijetkog majstora koji zna raditi restauraciju ovakvog starog mlina a to je majstor Husein Juhić iz Lugova kod Kaćuna odnosno Busovače. Otac Avdo mu je bio vlasnik mlina pa imaju tradiciju i iskustvo. Ovaj mlin ima tri žljeba na koje je dolazila voda kanalom dugim tristo metara i u isto vrijeme se moglo mljeti tri vrste žita a na sva tri kola se moglo dnevno samljeti oko 600 kilograma žita. Tražila sam 25 hiljada KM za obnovu ovog mlina a dobila sam 11 hiljada od Ministarstva za kulturu i obrazovanje F BiH i Ministarstva okoliša i turizma F BiH. Još bi trebalo toliko novaca za krov i prekrivanje kaplamom kakva je i bila kao i sanacija kanala i benta odakle bi uzimala vodu iz rijeke Fojnice. Mi smo do sada potrošili na ovu obnovu preko 25 hiljada KM. Kamena kola koja melju žito mi je majstor Husein našao u Preočici kod Viteza gdje ima još majdan i taj kamen se vadi u tom majdanu a ima još samo izgleda negdje kod Doboja i kad se izvadi van on se stvrdne i onda je ko željezo tvrd. Težina jednog kamenog kola je od 220 do 300 kg. Ta kamena kola vadi iz majdana u Preočici još jedan jedini majstor Ferid Džidić. U sklopu mlina postoji prostorija gdje se melje žito i odlaže brašno kao i prostorija gdje mlinar može da odmara, živi i nadgleda a u potkrovlju prostorija za ako dođu poplave da se izmjesti žito i brašno gore da su u suhoj prostoriji".

Majstor Husein Juhić kaže da već četrdesetak dana rade na obnovi ovog mlina i da ako se nađu sredstva treba još dvadesetak dana da se sve završi i dodaje da mu je pradjed, pa otac Avdo pa sada on svi se bavili mljevenjem žita i imaju svoju vodenicu. Koliko je to zdrava hrana priča nam Husein: "Kod nas je bio u Busovači dr Franc Drago i on bi svaki put dođi mome sada rahmetli babi Avdi i tražio je mljeveno brašno da jede i kako bi rekao bio je k'o drenovina do smrti. Ovo treba cijeniti i čuvati, a vidite kako se ova žena Mirjana bori sa svojom kćerkom da to sačuva i da kako nam je kazala on profunkcioniše zaposlila bi jednog ili dva čovjeka da brinu o mlinu i da melju svijetu žito i od toga da dobro žive".

pretraga novosti :: arhiva novosti