Musafirhana je imenica ženskog roda, arapsko – perzijskog porijekla i označava gostinsku kuću za putnike namjernike. Poreskim olakšicama, vakufima, ali i direktnim novčanim davanjima, država je finansirala ovakve komunalne objekte koji su zauzvrat putnicima na proputovanju obezbjeđivali besplatni trodnevni boravak (smještaj i hrana) u musafirhani. Pretpostaviti je da je i porijeklo narodne krilatice „Svakog gosta, tri dana dosta“ u uskoj vezi sa ovim važnim stambeno – komunalnim objektom. Ako je Atik džamija najstariji sačuvani sakralni objekat u gradu, onda je, prema svim pokazateljima, fojnička musafirhana vjerovatno najstariji stambeni objekat. Ne zna se godina gradnje, ali je za pretpostaviti da je nastala krajem 16. vijeka, kada se oko navedene džamije formira i prva muslimanska mahala. Od 19. vijeka pa do 2009. godine musafirhana je u vlasništvu fojničke porodice Salihagić, tako da je iz svakodnevnog govora nestao termin musafirhana, a odomaćio se naziv Salihagića kuća. Nažalost, ona je jedan od rijetkih, očuvanih, primjera starobosanskog graditeljstva u Fojnici. Svoje današnje postojanje, musafirhana u dobrom dijelu duguje jedva vidljivom upozorenju da se objekat nalazi pod zaštitom države. Obično bi se briga države završavala s postavljanjem limene table. Ali, ponekad je i to je dovoljno da se eliminiraju potencijalni kupci koje isključivo zanima lokacija, a ne objekat. Višedecenijsko čekanje na državu ili kupca, koji će biti spreman ruiniranom objektu vratiti nekadašnji sjaj, napokon je urodilo plodom. Omer Karahmet, vlasnik preduzeća „Karadrvo“, kupivši objekat polovinom 2009.godine, pristupio je odmah, uz stručnu pomoć Zavoda za zaštitu kulturno – povijesnog naslijeđa, njegovoj restauraciji. Svakako je vrijedna spominjanja i namjera investitora da se sa završetkom obnove, musafirhani vrati, ali sada osavremenjena, i njena upotrebna vrijednost. S obzirom da se ne radi o kozmetičkom poliranju vanjštine, već ozbiljnom restauratorskom poslu - novac, znanje i vrijeme su osnovni faktori koji utječu na dinamiku projekta. Njegovim okončanjem, ovo bi trebalo biti mjesto ugodnih avlijskih druženja Fojničana i njihovih gostiju. Naravno, uz nezaobilaznu kahvu i šerbe.