Nova verzija sajta
Dani Isaka Samokovlije u Fojnici
Nevres Jemendžić - Petak, 01.05.2009, 23:03
Pročitano 309 puta
Klikni za više fotografijaSjećanje uz zvuk gitare
U petoj godini svog postojanja, manifestacija „Dani Isaka Samokovlije – Sunce nad Drinom“, pored Goražda i Sarajeva, svoje sadržaje ponudila je i Fojnici, što je ovaj bosanski gradić, bogate književne i kulturne tradicije, rado prihvatio. Pokroviteljstvo nad programom „Sjećanje na Isaka Samokovliju“ preuzela je općina Fojnica i njen načelnik Salkan Merdžanić, a tehničku organizaciju izvela je Književno – kulturna manifestacija „Susreti Zija Dizdarević“. Program je, u ime domaćina, otvorio Nasir Selimović, predsjednik UO Susreta, koji je gostima poželio dobrodošlicu i prijatan boravak u Fojnici.

Član Organizacionog odbora manifestacije „Sunce nad Drinom“, Eli Tauber, je govorio o životnom putu Isaka Samokovlije. Tom prilikom je, između ostalog, rekao: „Fojnica je neopravdano zaobiđena u istraživanju i tumačenju djela Isaka Samokovlije. Ali, vi Fojničani trebali bi biti ponosni jer je Isak Samokovlija upravo ovdje počeo pisati i tu su nastale njegove prve pjesme i pripovijetke.“ Podsjećajući prisutne na životopis Isaka Samokovlije, Tauber je naglasio da je on rođen 1889. godine u Goraždu, da je u Sarajevu završio gimnaziju a onda otišao u Beč studirati medicinu. Kao mlad liječnik prvo radi u Goraždu, a onda dolazi u Fojnicu gdje ostaje do 1925. godine. Poslije toga seli u Sarajevo, gdje provodi svoj životni vijek. Njegova prva priča objavljena je 1927. godine u časopisu Jevrejski život, a prva knjiga, pod nazivom Od proljeća do proljeća, štampana je 1929. godine. U narednih dvanaest godina Samokovlija radi kao liječnik i piše: osim priča (u Beogradu će mu 1936. godine izaći nova zbirka) tu su i drame, od kojih je najpoznatija Hanka. Dio svog izlaganja Tauber je posvetio humanizmu u djelima Isaka Samokovlije.

O književnom opusu Isaka Samokovlije posebno emotivno govorio je prof.dr. Enver Kazaz. Svrstajući ga u najbolje bosanskohercegovačke pripovijedače, Kazaz je rekao da je Samokovlija u svojim djelima posebno govorio o socijalno marginaliziranim likovima, ljudima sa dna životne ljestvice, koji su obilježje vremena i prostora u kojem je živio Isak Samokovlija. Kao primjere naveo je pripovijetke Mejremina kosa, Jevrejin i Simha.

Predsjednik Programskog savjeta „Susreta Zija Dizdarević“, književnik Hadžem Hajdarević, govorio je o potrebi povezivanja ovakvih sličnih književnih manifestacija, koje čuvaju uspomene na velikane bosanskohercegovačke književnosti. Cijeli program upotpunio je zvucima svoje gitare gost iz Zagreba, Saša Kabiljo, svirajući nekoliko divnih sefardskih romansi, što je oduševilo punu dvoranu hotela Reumal. Gosti iz Goražda i Sarajeva, sa svojim domaćinima iz Fojnice, završili su druženje u konobi Franjevačkog samostana u Fojnici, gdje su uživali u gastronomskim specijalitetima, ali i zvucima tamburaša orkestra Franjevačkog samostana, pod ravnanjem fra Mirka Majdandžića, koji je bio domaćin te večeri.

pretraga novosti :: arhiva novosti