Nova verzija sajta
Proslava Uskra u Fojnici
Hazim Čukle - Ponedjeljak, 24.03.2008, 23:07
Pročitano 267 puta
Klikni za više fotografijaFra Mirko Majdandžić
Stigao nam je Uskrs, jedan od najvažnijih katoličkih blagdana. U Fojničkoj župi su ga vjernici katolici proslavili kao i katolici drugih krajeva svijeta. Kako je to bilo i ove godine saznali smo od gvardijana Franjevačkog samostana u Fojnici fra Mirka Majdandžića koji nam je kazao: "Uskrs je vjerski gledano najvažniji katolički i kršćanski blagdan, jer Uskrs, tako bi to trebalo da znači, je pobjeda života nad smrti. Ljudski kad se gleda, sve ti je gubitak jer moraš umrijeti. E sad ako je to smisao života, znači da je smrt kraj, onda ljudski život nema smisla, za to je Uskrs važan jer mi vjerujemo da je Isus pobijedio smrt i da je to ono što je glavno. Što se tiče priprema za Uskrs one traju 40 dana prije kada počinje korizma. To vrijeme obilazimo bolesne i sve ljude da se ispovide da malo pripreme dušu, to je ona unutarnja priprema koja bi trebala bit' i najvažnija. To je slično nešto kao i pred Božić, međutim počesto se to izokrene, bude važnije šaranje jaja od onoga da se čovjek izmiri sa Bogom, da bi se očistio od kakvih grijeha i pogrešaka. Ovo je veliki tjedan. Počev od Velikog četvrtka, to je Dan svećenika, na taj dan je ustanovljen svećenićki red i tad je bila posljednja Isusova večera sa učenicima. Onda slijedi Veliki petak, to je dan muke kad je Isus razapet, ovo su dani koji su povezani jedan sa drugim.

Velika subota je vrijeme kad nema misa, jer je po Biblijskim izvještajma na Veliki petak Isus sahranjen, u subotu je proveo u grobu i u nedjelju uskrsnuo. Uvečer na veliku subotu već počinje slavlje Uskrsa sa misom u 20 sati. Postoje posebni Uskrsni obredi, posebno Uskrsnoj svijeći gdje se pjeva i moli, vjerski gledano mi vjerujemo da je Isus svjetlo. Sve je puno simbolike: vatra, svjetlo, oganj, znači pobjeda svjetla nad tamom. U ovim krajevima imamo i običaj, pale se svjećnjaci sedmicu prije Uskrsa, to je opet želja čovjeka da on tom svojom vartom pomogne svjetlu da ono pobijedi i nadjača tamu. Od običaja kao kod Božića (više vrsta jela) Uskrs nema nekakvih posebnosti u tom pravcu. Jedno od posebnosti su ova Uskrsna jaja ili pisanice kako se kaže u hrvatskom jeziku. Jaje je klica života, znači s te strane opet je nekakav naglasak pobjedi života. Čuo sam i jednu legendu koja govori da su djeca na Uskrs u Jeruzalemu ujutro trčala i govorila da je Isus uskrsnuo, da su tada vojnici i židovi ih podmićivali i rekli nemojte pričati o tome evo vam nekakvi darovi, pa kao da su jaja bila jedan od onih predmeta kojim su ušutkivali djecu da ne pričaju o tome. To je pretpostavljam više legenda nego što je stvarnost.

Prvi dan na Uskrs običaj je da se ispred crkve nakon 40 dana korizme poigra kolo. Ljudi se vesele i pred crkvom ili negdje drugo bi se sastajali i družili uz pomalo takmičili čije je jaje najtvrđe. Danas je to malo takmićenje otišlo na veliko pa se nose po cijele školjke jaja, čak i takmičenja u tucanju jaja između Fojnice i Kiseljaka. Ljudi se takmiče u ukrašavanju Uskršnjih jaja, tako da imamo čak i umjetničkih djela čini mi se, može se tako kazati. Ima jedan slikar Anto Mauša iz Novog Travnika koji je na jajetu uradio postavke put križa. Imamo u samostanu zbirku vrlo lijepo ukrašenih jaja. Ima ljudi koji mjesecima rade na ukrašavanju jaja, slikaju na jaja i neke znamenite ljude, neke sa estrade itd. Sad se ide previše u tu modernu tehniku. Kod nas se to obično radilo u solgasu, neka vrsta solne kiseline i jaja bi se samo bojila u kuhanoj vodi sa ljuskom od crvenog luka. To je bila i najljepša i najzdravija boja. Nakon kuhanja bi se uzelo samo perce i držalo i malo našaralo.

U djetinjstvu meni su uz Uskrs ostale dvije stvari zgodne i u sjećanju. Jedna je sedmicu prije Uskrsa to je cvijetnica - Cvijetna nedelja. Iako smo svake nedelje išli u crkvu, ta nedelja je bila posebna po tome što bi se te nedelje rano ustajalo. Vrijeme Uskrsa je već vrijeme i poćetak proljeća, bude ponešto cvijeća, visibaba, jagorčevine, ljubičice, zumbula itd. Tada bi mi djeca rano ustajali i to cvijeće brali po njivama i livadama. Onda bi to ubrano cvijeće stavljali u neku posudu kao lavor i pokiselili ga, nakon toga se tom vodom i cvijećem umivali. To je bilo umivanje na cvijetnicu, to je ostao običaj koji je značio nešto posebno kao vezu sa prirodom, cvijeće, cvjetnica pa da čovjek bude možda i malo ljepši.

Drugo sjećanje je to što smo uoči Uskrsa išli uvečer u crkvu. Obredi su malo duži i ima puno čitanja. Mi smo djeca znali zadrijemat i zakunjat, a što je bilo lijepo nosila se hrana za posvetiti. U nedelju ujutro na Uskrs prvo jelo koje se jelo je od te hrane koja se nosila u crkvu na blagosov. Mi djeca dok smo to nosili iz crkve kući onda bi to pomalo "čopali" do kuće. Majke bi nam skuhale lijepi kruh uz tu hranu malo mladog luka sve se ukrasi i prvo jelo jede na Uskrs. Tada bi nakon mise uskrsne dobili mi djeca po nekoliko kuhanih jaja i odabirali bi čije je najtvrđe jaje. Nije bila u pitanju zarada, već čije je jaje najtvrđe.

Danas se ide opet u krajnost. Ide se po Vojvodini i Slavoniji probrati tvrda jaja. Ovdje su nekad ljudi u ovim krajevima imala običaj držati kokoške na tavanu jedno vrijeme i bez vode da što manje imaju vode a više kalcija i tvrđa jaja. Probali su hranom da snese koka što tvrđa jaja, koliko je to korektno prema živini to je druga priča..."

pretraga novosti :: arhiva novosti