Nova verzija sajta
XXI Susreti Zija Dizdarević
Dragan Marijanović - Ponedjeljak, 24.10.2005, 20:47
Pročitano 93 puta
Susreti Zija DizdarevićNevres Jemendžić i Nasir Selimović, dvojac, koji je uz Semina Sudžuku, zamjenika generalnog direktora Reumala, zapravo ključni u cijeloj ovoj priči o Susretima Zija Dizdarević u Fojnici, jer upravo oni ne dopustiše da se oni ne ugase; u svojim kraćim prigodničarskim govorima okupljenim gostima Susreta nakratko su se osvrnuli na povijest i nedaće ovih susreta posljednjega desetljeća, kada se zarad rata obva nekada vrla kulturna manifestacija gotovo ugasnula, ali, eto, Bogu hvala nije, jer bila bi to pogolema šteta, i, kako Nevres reče, ne bi bilo ni razloga ni građe da se tiska ovako ukusno izdanje svih nagrađenih radova u posljednjih deset godina održavanja Susreta, koje je na svečanoj akademiji u sklopu zatvaranja Susreta predstavljeno ovdje. Ukusna je to tiskovina sa trideset priča među kojima se nalaze i neka legendarna književna imena koja su nekada pisala u istoj, a danas pišu u više odvojenih država. Kakva je materijalna situacija i ponižavajući institucijalni odnos prema ovim Susretima, čudo je da je ovo uopće tiskano, o, kako svaka priča ima svoje junake, ovoj je ovdašnji knjigoljubac Asim Numankadić, kojega ime i prezime ovdje nikomu ne govori baš previše, ali ga zato svi znaju po nadimku Šuci, a baš je taj Šuci, u predvečerje rata u nekom potkrovlju pronašao i sačuvao uvezane nagrađene radove predratnoga desetljeća, s tim da nagrađene radove iz 91' nije uspio naći. Knjigu je tehnički jako dojmljivo uredio Predrag Iličić Kifla, uposlenik ovdašnje tiskare, koja se ovom zgodom poprilično "isprsila", pa je deset drugih godina ovih Susreta zauvijek spašeno! Hvala im. Lokalne priče sviuda podrazumjevaju i lokalne junajke!

Dakako, zatvaranju susreta nazočili su gotovi svi ovdašnji Dizdarevići.

Tradicija Susreta jesu i natječaji za najboklje literarne radove ovdašnjih đaka, pa smo dobili tri mlade cure, buduće književnice, u to nema nikakve sumnje, prvonagrađenu Jovanu Glušac i dvije joj kolegice iz mješovite gimnazije Zija Dizdarević, Sanelu Salčinović i Lejlu Brkić. Dečkima amo očito nije do pisanja. Jovana je pročitala svoj rad pred publikom koja nije krila iznenađenje da tako mlada djevojka vlada tako ozbiljnim metaforama, ovo joj je druga uzastopna pobjeda na ovom natječaju. Upamtite ovo ime, jer, kada se ovo dijete makne iz provincije, sigurno će se naći netko zainteresiran za tako rijetku knjišku nadarenost.

SAFETOVA ŽENA S TROMEĐE

Za ovaj znani, ozbiljni natječaj ove godine pristiglo je 89 radova, pa je tročlani žiri kojemu je predsjednikovao Željko Ivanković,a sudjelovali Bisera Alikadić i Mile Stojić imao poprilično puno posla odabrati najbolje. Trend zanimanja za ovaj nekada slavni natječaj nanovo raste, što svakako veseli, a stiglo je radova, osim iz BiH, i iz Danske, Norveške, Češke te Hrvatske i Srbije. No, pobijedio je sarajevski Sandžaklija; Safet Sijarić, neobičan čovjek i autor onog neobičnog i nedovoljno izdavački isforsiranog i izvrsnog romana, ubojitoog jezika i radnje Udar orla. Ivanković je dugo obrazlagao prvonagrađenu Sijarićevu priču Žena s tromeđe, ali je jasno da se radi o neobičnom jeziku tromeđe BiH, Srbije i Crne gore, kojim je ispričana neobična priča o ženi s te tromeđe, patrijahalnoj i katkada tako grubo ruralnoj sredini u kojoj je teško biti ženom. Sijarić je opak priznao da je priču napisao pred poznate događaje na Kosovu 1995. godine, "ali ne šćedo' je dat' nekom časopisu za sto maraka!"; zapravo, tom je simpatičnom opaskom laureat ponovio staru logiku da svaki pisac ponajprije sam do sebe treba držati, a ostalo je ionako u tuđim rukama.

Drugonagrađena priča Oči smrti skroz je neobična, toliko da koketira s bizarnošću, jer pripovjedač opisuje stanje obitelji u koju je ušla bliska smrt, ali se pripovjedač drži analogije između te strašne činjenice i strahota koje podnosi zarad vlastite zubobolje. Priča je samo na prvi pogled komplicirana kada joj se ovako priđe, no, kako ista ima ženski i muški kut pripovjedanja, žitri je priznao kako je bio siguran kako se radilo o muškom autoru, no, ispostavilo se da je posrijedi žena, Lejla kalamujić iz Sarajeva. Super pričica, dala bi se razvuć na omanji roman, svakako bi se dala...

Treću nagradu dobio je kolega s Banjalučkog radija, pisac Miljenko Stojičić, s neobičnom pričom Treća svjetska priča, u kojoj se vraća na gotovo zaboravlhjeni hladni rat između Sovjeta i Amera, videći u tomu klicu za eventualni treći svjetski rat! Faca ovaj Stojičić.

OKVIR

Premda dugo najavljivan, Mile Stojić nije se ipak pojavio s referatom o Isaku Samokovliji. Fojničani jako drže do Samokovlije, kojega se pedeseta obljetnica smrti obilježava ove godine, i njemu su bili posvećeni ovogodišnji Zijini susreti. Uza to, još ima živih Fojničana koji se prisjećaju njegovoga nekolikogodišnjeg liječničkog poslanja baš u Fojnici, pa je za vjerovati da je glasoviti Samokovlija, jedan od rijetkih Židova s ovih prostora koji je preživio holokaust, neka od svojih djela možda baš ovdje i napisao. Dakako da ne zamjeramo Stojiću što nije mogao doći, jer promovira Tirinu knjigu u Mostaru, što je ok, ali je trebao javiti da neće stići, pa sam mogao zadržati Amira Brku da govori o Samokovliji, a ne dati mu otpusnicu preksinoć za Tešanj! Mile, sredi kalendar obveza! Jer ovamo u Fojnici i do tebe drže.

Linkovi:
O istoj temi: Amir Brka
www.fojnica.ba/zija
O istoj temi: Dragan Marijanović u Fojnici
pretraga novosti :: arhiva novosti